Slunjski dekanat, koji broji devet župa, na istoku omeđuje bosansko - hercegovačka granica, i to od graničnog prijelaza Maljevac (V. Kladuša) do Nebljusa na istočnim obroncima ličke Plješevice. Na jugu je zadnja župa Vaganac, zatim preko vojnog poligona "E. Kvaternik" dekanat na zapadu graniči s ogulinskim dekanatom. Zadnja župa prema sjeveru je Blagaj odakle se nastavlja Zagrebačka nadbiskupija, odnosno Sisačka biskupija. Ovaj prostor dobio je ime Kordun prema francuskom "kordon", tj. pojas prve obrane od turskih navala.  U 17. stoljeću kraj je ostao bez stanovništva zbog stalnih turskih provala. Tek nakon 1700. godine, kad je granica s turskim carstvom stabilizirana, vraća se stanovništvo, grade se crkve te je kraj u 19. i početkom 20. stoljeća dobro napučen. Drugi svjetski rat donio je velike nevolje ovom kraju. Od Drugog svjetskog rata stanovništvo se konstantno smanjuje. Godine 1991. srpska agresija je opet protjerala stanovništvo, porušila sve crkve, kuće ... Nakon 1995. opet se stanovništvo vraća, grade se kuće, obnavljaju crkve. Prvi put u povijesti narod ima svoju vlast koja se brine da svaka razorena kuća bude sagrađena. 

Središte dekanata presijeca državna crta D1, najprometnija cesta u Hrvatskoj, koja povezuje Zagreb s jugom Hrvatske i središnjom Bosnom. U dekanatu je danas devet župa i to: Cetingrad, Cvitović, Drežnik Grad, Hrvatski Blagaj, Lađevac, Rakovica, Slunj, Vaganac i Zavalje. Sedam župa je u Karlovačkoj županiji dok je Vaganac u Ličko-senjskoj, a zavalje u Bosni i Hercegovini. Ako se vratimo u bližu prošlost, otkrivamo ovdje dva dekanata. Od 1893. na ovom su prostoru Rakovački i Slunjski dekanat. U Rakovački su ulazile župe Rakovica, Drežnik, Korenica, Vaganac, Saborsko i Zavalje, a u Slunjski župe Slunj, Cetingrad, Lađevac, Cvitović, Blagaj i Tržić. Godine 1969. formira se Slunjski dekanat u koji su ušle spomenute župe, a Saborski i Tržić pripojeni su ogulinskom. Župa Zavalje, koja je u svojoj 200 godina dugoj povijesti čvrsto vezana s Hrvatskom i Senjsko-modruškom odnosno Riječko-senjskom nadbiskupijom, nakon raspada Jugoslavije pripala je Bosni i Hercegovini. Nisu pomogli povijesni argumenti niti glas naroda nego stanje zatečeno 1991. Naime, Zavalje se s pripadajućim selima nakon Drugog svjetskog rata nepravedno našlo u Kotaru Bihać. Tko se usudio u državi "bratstva i jedinstva" postavljati pitanje granica koje su određivali lokalni moćnici prema trenutačnim interesima ili hirovima. Zavaljčani se ne mogu pomiriti s nanesenim nepravdama. 

 

Copyright © 2019 Slunjski dekanat
Partner of Joomla Perfect Templates